terug  begin  verderprepost
[p. 217]

Chapter 9
The New Generation

‘New Generation’ is really a misnomer, for although these writers began writing later than Trefossa, some of them are his contemporaries and, in some instances, are even older than he. Some confessed that they discovered the possibilities of Creole as a literary language after reading Trefossa's poems. Trefossa in a sense paved the way for them. Today there are so many authors publishing in Creole1 that we are forced to be highly selective. After studying all the published material, we felt that three of them proved to be of really outstanding quality: Johanna Schouten-Elsenhout, Michaël Slory, and Edgar Cairo. They represent at the same time three different generations: a grandmother in her sixties, a man in his thirties, and a student in his twenties.

We do not wish to suggest that others have not written remarkable poems. They have indeed, and we regret that we are unable to include some of them in this anthology. But the complete output of these other poets does not permit a substantial selection of really outstanding quality. Instead of presenting in this final chapter a panorama of the new generation, we have preferred a selection of the best authors and a representative sample of their work.

Johanna Schouten-Elsenhout, born in 1910 in Paramaribo, is older than Trefossa but has been influenced by his work. We do not suggest that she imitated him. On the contrary, she started writing poems without knowing that she had fallen prey to the muse. They were written down in a notebook, amidst the aromatic fragrances of her cooking pots, as bits of prose without punctuation or versification. Someone else had to enlighten her that these were poems, and with some help her work was transformed into poetry.2 She can be

[p. 218]

regarded as the Grandma Moses of Creole literature, but her work is certainly far from naive. Her poems are often very difficult to interpret. This may be due partly to her frequent use of special terms from lower-class culture, and partly to her exploitation of lower-class idioms and proverbs.3 More often than not, however, her poems seem to touch some subconscious depth, which demands from the reader a deep understanding of the psychological problems of Creoles, branded with the mark of slavery and colonial times and frustrated in their hopes for a brighter future. We must confess that these poems have deeply moved us.

Michaël Slory, born in Coronie in 1935, is a poet involved in politics. Although his political poems can be highly effective ammunition in the political struggle, as a poet he seems carried away far too often by uncontrolled emotions, which harm or even ruin the poetic balance. He started by using Dutch exclusively, even denying his Creole background in a certain way.4 Around 1960 he found himself in an emotional crisis as a result of his first contact with African culture. He was then ‘converted’ to Creole, although he still writes Dutch poems. He published his first collection of Creole poems, Sarka (Struggle),5 under the African pseudonym Asjantenu Sangodare. Here he gives expression to his political preoccupation with the injustice of this world. In the same period he prepared a second collection under the title Fraga mi wortoe (Signal my words). These poems deal with more personal themes. Many refer to his youth in the district, but they also show his concern with the national problems of a multiracial society. The collection was accepted for publication in Surinam, but the death of his publisher, and also the fact that the latter feared possible political consequences, delayed publication for several years and led to the poems remaining unpublished until 1970, when Slory privately financed the publication of six collections of poems, of which Fraga mi wortoe was one. The other collections are Bonifoto (The fortress of Boni), Nengre-oema (Negro woman),

[p. 219]

Lobisingi (Love song), Vietnam , and Memre den dé (Remember the days).

Edgar Cairo, born in Paramaribo in 1948, is a young student who published his first novel, Temekoe , in 1969. He has published some collections of poems since then.6 Prose production in Creole has always been meager, so this first Creole novel came as a big surprise to insiders. Cairo deals almost exclusively with his relationship to his father, a stern and lonely man, who distrusted everyone. In the last chapter of the book, presented here, he tells the story of his father's social life: about the only friend he ever had, his colleagues at the factory, his wife and children, his relatives. He led a completely independent but utterly miserable life. The chapter starts with a vision of a perfectly happy independent existence and ends on a haunting evocation of a lonely man trying to reach out to the world.

The examples cited in this chapter will make clear that the limited range of subjects treated by Trefossa has considerably widened. The authors are deeply concerned with the tensions of a multiracial society and are also deeply moved by the struggle for independence of developing nations and by the fight against the injustices of this world. They try to understand their own problems and their own history in terms of universal sorrow and glory. In this way, Creole literature in Surinam has gone beyond its boundaries without losing touch with its own Creole background.

[p. 220]

[naar vertaling]

Johanna Schouten-Elsenhout

Awese
 
Kabra!
 
Troki gi den afkodreyman
 
a mindri n'akapu dyari
 
pe fodu e lolo
 
nanga santi ini en ay
 
lek papawinti
 
a mindri n' aladey son.
 
Wiki den, mi kabra,
 
ini a dofokampu,
 
mindri a doti f' sranan.
 
Troki mek kromanti
 
sekete nang' a pingi fu mandron
 
a mindri den awese.
 
Prisi a gronmama.
 
Opo frey mi nengrekopu mindri a watrapan.
 
A ten e kot' a greb' olo.
Mi dren
 
Yere mi sten,
 
lek wan grio e bari
 
a baka den bigi krepiston.
 
Mi ati e nak te dede fu frede.
 
M'e suk wan kibri olo
 
pe lobi de.
 
M' e frey lek wan sonfowru
 
mindri tranga winti
 
abra den moro hey bergi.
 
Sula e yere mi sten.
 
Mi skin e degedege.
[p. 222]
 
 
 
Loktu wawan e si mi
 
a mindri banawtu.
 
Mi kondre, mi pedreku bon,
 
mi nesi!
 
Sonten dede sa tuka mi
 
ini mi dren.
Arwepi
 
A gers
 
a no de f' bribi.
 
Den yuru doro man.
 
Kraswatra e broko
 
den bradi plana.
 
M' ede bigin dray
 
a mindri den worku.
 
A bot' ede opo mofo
 
kant' e tek watra ala sey.
 
Mi yeye
 
e sungu ondro wan bromki se f' howpu
 
pe m' e beg wan aladey brede
 
nanga aleluya fu agama.
 
Mindri doystri fu a mun
 
mi ati e tron pis'ati,
 
tek nyun weni
 
nanga winti fu stondansi
 
pe mi libi e syatu
 
mindri
 
den angri bere
 
d'e say ondro a son.
Yayofowru
 
Kompasi marki
[p. 224]
 
 
 
yu futpasi.
 
Yayofowru libi kron.
 
Ini yu dede
 
prodo trowkrosi,
 
drape grontapu libi
 
sor moro moy.
 
Te m' e si yu fesi
 
ini a gowtu munkenki,
 
dungru mun e boro gwe.
 
Pe m' e feti f' or a skin,
 
drape y' e grati lek anamu.
 
Te m' e si yu, yayofowru,
 
e frey psa a tapu awaradan,
 
mi sa begi fu deybroko
 
mek nyunfrudu
 
lon abra yu dan.
Sweti
 
Mi nyun oloysi
 
nanga prakiki
 
di brad' en frey a tapu,
 
di m' win lek
 
nomru wan a pren,
 
bigin nak yuru
 
e waka a baka.
 
A gers m' e firi f' go ler swen
 
nanga koni a mindri faya,
 
wins' a f' wan dey prisiri,
 
f' dukrun wan kefe
 
mindri a se f' asema brudu
 
f' marki soso wan enkri drop sweti f' mi libi
 
d' e lon lek kowru watra a mindrisey.
 
Frede bigin dangra mi.
[p. 226]
 
 
 
Pre f' mi fadon nanga doro insey,
 
mi dyompo nanga tap' ay
 
a mindri Sranan liba.
 
Di m' op' ede a loktu baka,
 
mi si tak a owru Betkayn
 
mi fen mi srefi,
 
mindri a smeri
 
f' den srafu dedebonyo.
Duman
 
Mi no wani / wan ati
 
di n' abi kra,
 
mi wani / wan yeye d' e libi.
 
 
 
Mi n' e wer / susu
 
di n' e fit mi,
 
m' e wer / mi eygi krompu.
 
 
 
Mi n' e sdon / luku
 
a fesi fu sma,
 
m' e luku ini / mi eygi spikri.
Winti
 
A swit se winti
 
d' e way a Branspen
 
te doro ini
 
Sranan liba,
 
e mek mi yeye dyonko.
 
A naki f' den plana
 
a sey matros broki
 
e boboy mi gebre.
 
A lon watra
 
a mindri liba
 
d' e dray tron wan kolku
[p. 228]
 
 
 
a mi ati lampe,
 
e broko mi dyodyo
 
saka gi doti.
 
Mi winsi
 
wan nyun dey opo fesi
 
fu wiki mi kra,
 
mek a dyompo a loktu,
 
di a swit se winti
 
e feti f' sribi.
Watr'ay
 
Luku!
 
Mi fini garden
 
e puru smoko.
 
Osey a faya seti?
 
Wan safri lafu
 
kibri a baka
 
pe mi brudu
 
e tron watra
 
f' kuku m' insey.
 
It' ay a mindri
 
a tranga lon watra:
 
mi langa watr'ay
 
e seni nyunsu go
 
gi den masanengre
 
f' mi n' abrasey,
 
tak mi bro
 
e feti f' tapu.
 
Wan pkin krabu
 
no de f' si, o-ten.
 
Tan bun, mi safri lafu.
 
Adyosi,
 
mi langa watr'ay.
Sekete uma
 
Oho,
[p. 230]
 
 
 
mi sekete uma
 
a mindri a krin munkenki fesi
 
ini busi, ondro den taki
 
fu a mama kankantri,
 
pe mandron e boro doti sek mi gebre.
 
Not no de f' lus mi yeye
 
di spikri tanapu a fes den bromki
 
di yu awese futu e trowe gi gron.
 
Yu koti skin a tap kwakwa bangi
 
a mindri den difrenti
 
moy pangi strepi.
 
Brantmarki den tu blaw ay nanga
 
gowtu w'wiri fu a nyoni bromki a yu sey
 
d' e op' ede gro kon a loktu
 
fu wiki mi dyodyo a mindri
 
dipi sribi. Yu krusu w'wiri e bosro
 
mi frestan kon krin f' si den
 
toe brenki ay di was mi kra
 
mek a opo a dungru
 
f' dyompo fet a krin, suku
 
san lobi nanga brudu ben tay.
Kodyo
 
Mi no man moro,
 
Gronmama,
 
den sani di m' e si.
 
M' e fruferi
 
ala dey f' arki anans'tori
 
d' e prit mi ati a tu.
 
 
 
Mi no man moro
 
f' dray lontu soso saka
 
a mindri berefur libi
[p. 232]
 
 
 
d'e bet mi tongo f' taki:
 
Pardon mi,
 
o masra Gado,
 
pinaman n' abi big' ay.
 
 
 
Mi no man moro,
 
Maysa,
 
a mindri den sraften katfisi
 
d'e swen mindri mi brudu ibri dey.
 
 
 
Mi no man moro,
 
Apinti dron,
 
den bakafutu banya
 
di y' e skopu f' or n' ati.
 
Mi n' e arki prey moro.
 
 
 
Mi wan' opodron
 
lek friman borgu.
 
 
 
Kondre,
 
dat' ede
 
m' e dorfu tide.
Amemba
 
Braka neti,
 
granaki ay,
 
takru triki
 
a mindri
 
kowru gron.
 
Yongu yari
 
d' e kor mi
 
a mindri prisiri.
 
Sabana bromki
 
di opo fesi
 
e waki mi so nya,
 
mek bigi dren
 
sor mi
 
wan futmarki,
 
pe a musdey stari
[p. 234]
 
 
 
e trowe krin faya
 
mindri a pasi
 
fu teygo dungru mun.
Granmorgu
 
Ini a pikin alen-ten dropu,
 
ay mi lobi,
 
a tapu a dyamanti pasi fu a neti,
 
mi si taki yu de
 
nanga dyomp' ati f' den dungru yari
 
f' mi libi. I dyompo tanapu
 
lek wan owru dren di kon tru.
 
Wan krioro di ben e sribi
 
a mindri dungru pasi f' libi,
 
frey opo lek wan kopro-prin maskita
 
fu suku a libi di kibri en srefi
 
a mindri son nanga alen,
 
a ondro den tranga rutu f' den bon-taki:
 
fa den e way fu tron draywinti
 
fu kanti den bigi bon ala sey.
 
Anu na anu ati e doro gron f' ati.
 
Brudu e katibo yu skin.
 
Ke, mi krinfesi sranan uma
 
nanga yu trutru granlobi,
 
yu sor i srefi a tapu a gowtu pasi:
 
granmorgu
 
a mindri den fayalobi bon.
Kresneti stari
 
Meki mi koyri
 
a ondro yu prasoro,
 
musudey stari,
 
a tapu a grati sorfu pasi
 
fu a libi,
 
a mindri rowsu nanga maka,
 
fu tuka a son fesi
 
di sa kori mi ati te gron.
[p. 236]
 
 
 
Luku fa mi e boro pasa
 
a mindri sneki
 
soso fu si yu fesi, mi gowtumun.
 
Ke, sor mi yu bigi grani
 
nanga krin faya,
 
fu mi feni a pkin stanfastesiri
 
fu say ini mi safu ati,
 
mek a opo gro.

Michaël Slory

Fu memre
 
Di na oloysi meki na yuru sroyti,
 
mi firi fa mi libi lon gowe.
 
Na owruyari kakafowru froyti
 
wan enkri leysi, ma mi krey sote.
Memre
 
Strati
 
pe son marki ibri ay santi,
 
memre den futu di gwe moro fara.
 
Gotro di diki fu tyari lonwatra,
 
langa yu srefi, te skuma fu yu
 
yere mi nen.
 
Doti di meki mi
 
sa teki mi baka.
 
Ma mi sten di ben bari
 
mindri den bon,
 
a sa gwe?
 
Strati, no sribi!
 
Gotro, no drey!
Te pikinboy komopo na wenkri
 
A gersi
 
na mun e lon na mi baka.
 
A gersi
 
den bon e lontu mi.
 
Mama!
[p. 238]
 
 
 
San grati pasa ondro den taki
 
go doro na dray-uku de?
 
Ondro na broki fu na gotro
 
wan kokro de ...
 
Mama!
 
 
 
Wan man e waka na mi sey,
 
sondro wan skin, sondro wan futu.
 
Mi bro kon hey.
 
A sori skuma sa kon doro
 
fu lon fadon.
 
Mama!
Bamborita
 
Bamborita, bamborita!
 
Te den kokrontobon fadon,
 
sondro siri,
 
mi no e nyan.
 
 
 
Na wan grikibi e singi
 
te na noko
 
sondro frede.
 
Na wan grikibi e singi,
 
te den kokrontobon fadon.
 
 
 
Mi sa opo go na loktu
 
leki worku fu katun,
 
di e kroypi na mi baka,
 
na mi bere,
 
go na hey.
 
 
 
Ma den kokrontobon e kanti
[p. 240]
 
 
 
safrisafri. Griki gwe.
 
Mi no e nyan, o bamborita!
 
Sondro siri
 
mi no e nyan.
Fa India ...
 
Fa India
 
e tigri mi buba
 
nanga buy
 
na mi futu,
 
gowtu keti na mi neki,
 
brenki aka na mi noso.
 
Suma furu
 
mi baskita
 
nanga mamanten gruntu,
 
May?
 
Wanwan broko fensre opo.
 
Futulanki na lekdoru.
 
Faya santi dresi en.
 
Bakadan:
 
wan isri tromu.
 
Mindri foto:
 
dyari, oso.
Gi Dyewal Persad
 
Yu ros.
 
Yu krosi ros
 
leki na dey opo fruku
 
abra den kowsbantibedi,
 
nati, soso dow.
[p. 242]
 
 
 
Wan krin mamantenson
 
e leti
 
yu eri skin.
 
Na santa pagwa
 
e naki en tadya
 
te neti doro.
 
Mi baka blaw
 
te now ete. Den marki
 
no wani gwe.
 
Ma un sa si wan fasi.
Fu memre Guernica fu Pablo Picasso
 
Mi weri mi grun bruku.
 
Loktu blaka.
 
Sonfaya bron wan marki
 
ini mi ay.
 
Mi redi sak'angisa
 
nyan mi sweti.
 
Den bromki lila
 
tapu lantidan.
 
Ondro wan bon
 
wan burukaw e buku
 
wan man trowe.
 
Mi eri skin e gro.
 
Brudu didon so lala
 
tapu grasi.
 
San a sa du now?
 
Skreki tapu mi bro.
Mofoneti
 
Bakadinaredi
 
brasa na son gowe.
 
Den star e dropu
 
wanwan faya
 
kon na gron.
 
Ala penpeni e kenki
 
tron sorfru.
 
Munkenki e ferfi
 
nanga en sorfrukwasi
[p. 244]
 
 
 
den dan fu grontapu.
 
Loktu blaw so tranga.
 
So mi kan si fa Gado fesi langa.
Rosalina
 
Den mormo fu yu ay,
 
den krin,
 
krin moro alenwatra,
 
tiri moro busikriki,
 
pe soso winti e sribi
 
ondro den taki.
 
Rosalina,
 
na yu sten tyari gowtu so?
 
Te mun srefi e bro
 
fu skreki?
 
 
 
Anda mi,
 
ankra mi na yu boto
 
tay na lin
 
di yu iti now na watra,
 
pe wi gro kon tron wan libi,
 
wan lobi.
Pasi langa
 
Pasi langa.
 
Mi e toptopu
 
te mi doro.
 
Titey fu mi skin
 
kon weri.
 
Wan doyfi, Simbolo
 
fu fri prakseri,
 
sutu go na loktu
 
fu go miti na blaw.
 
Porti sayans!
 
A sa naki en frey
[p. 246]
 
 
 
na grontapu skin
 
te a broko.
Te Budha
 
Te Budha lusu ensrefi
 
meki Kresi miti en,
 
nyun firi sa broko doro.
 
Sranan prakseri sa lolo
 
ala makandra
 
kon wan.
 
 
 
Un sa memre na dey
 
di den preykiman fruteri:
 
ertintin ... ertintin ...
 
Budha wawan ben tanapu
 
e luku den wey
 
furu nanga soso aleysi,
 
soso kaw.
 
Abra den bedi Kresi
 
ben anga so langalanga
 
naki fasi ini en eygi brudu
 
na en kroysi,
 
so sari.
 
A ben weti ete.
 
 
 
Ma now
 
na toko kaba.
 
Rostu wini.
 
Makandra nomo un sa go
 
na hey.
 
Makandra nomo
 
un sa brasa den dangra
 
di tergi wi kra.
Fraga mi wortu
 
Fraga mi wortu
 
gi den di de na baka.
 
Opo den ay,
 
no libi den didon.
[p. 248]
 
 
 
Lekti den futu
 
abra den owru soro.
 
Dopu den dyodyo
 
nanga wan nyun bigin.
 
 
 
So un sa pusu
 
wisrefi go na fesi
 
ondro na star
 
di kari na nyun ten.
 
 
 
Dan un sa firi
 
unsrefi ala wan man,
 
wan kondre pipel,
 
pe prati no kan de.
Wi nengre
 
Way, nengre!
 
Te wi luku baka
 
fu si san ben pasa,
 
w'e krempi gwe
 
na ini a: ‘Frigiti.’
 
Ma di mi dray,
 
mi si a se
 
e masi kon tapu a parwa,
 
na ini a weti skuma,
 
wan langa watra-ay,
 
mi geme na mi srefi:
 
Way, nengre!
 
Fa wi musu luku
 
na ini a spikri
 
fu historia, di blaka, blaka?
Koroni kawina
 
Kokronto koko, fa yu Losia Boy b' e froyti.
[p. 250]
 
 
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
Fa den fremusu b'e lusu den srefi saka!
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
Plana, gowtu plana tapu a liba.
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
Den b'e poko, naki kaseko kon na syoro.
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
Kokronto merki b'e sweri leki Bosrokoman.
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
Leki wan gado oni nanga merki b'e rigeri.
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
Printa b'e feyri a loktu tron prasara.
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
Pantabusi b'e prati den kwikwi na ini fisi-olo.
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
Aleysi nanga watrakanu na ini den gotro.
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
Den kawinaman ay ben redi leki granaki.
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
Èn a oli b'e brenki tapu ala den skrufu.
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
Na ini kanari den skuna b'e monyo leki aleysi.
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
Gamelan nanga Tadya na ini a winti.
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
Ala di asege b'e boro den bon-ati.
[p. 252]
 
 
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
Drey anu fu switibonki lontu mi bere!
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
Baka den, angisa di b'e opo mi yeye.
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
Soso dati, no wan sorgu noso dyarusu trobi.
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
Èn den kaw b'e blo kwata fu soso breyti.
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
San ben libi, n'a singi fu den siksiyuru.
 
- Mi ben dape, Bato, gongote!
 
 
 
Gongote! Gongote!
 
Ay, gongote-bonu
 
nanga sten di srapu leki sewinti!
 
Ay, langa prasoro,
 
kokronto gongote-wenke na win!

Edgar Cairo

Wan pisi fu libi

Prakseri taki ofa a no switi fu de na mindri libisma. Fa yu ben e go firi, efu den ben poti yu, yu wawan, na mindri fu someni swit' sani. Yu sa wani fu didon yu wawan na tapu wan sula, nanga moy geri èn broyn ston. Na watra e kowru yu. Na watra e datra yu ebi prakseri. Na watra e dofu yu gi na sten fu konsensi. Efu yu sa firi yu srefi yu wawan, dan na watra kan lekti yu srefi, opo yu, poti na mindri soso santawan. Yu e kisi wan aparti presi. Na mindri fu den yu kan de. Yu kan tesi na switi firi fu na santa dey. Ma yu no kan taki nanga den, bika den no abi tongo moro fu ley. Soso farawe yu kan si den. Mi abi na bribi taki so fasi yu no e tan wan dey na Masra fesi. Dan yu e saka kon baka na yu sula, dorosey fu foto b'bari. Te angri kiri yu, yu kan go na yu kampu. Tafra leki tafra e wakti yu - ma no wan sma no de fu si. O langa yu e go tan so? Son sma e go ori na libi disi wan wiki. Trawan wan mun langa. Wán enkri

[p. 254]

[naar vertaling]

wan sa man fu libi so wan yari langa. Ma te fu kaba yu e go law. Yu e go dede.

Dati meki son sma abi furu mati. Son wan abi pikinso. Ma mi papa dati, wanwan a abi, fu taki reti, a abi wan nomo. Fu taki moro reti, a ben abi wan. A ben de wan trutru, san den e kari: dip' bere mati. Den tu so ben pasa skorobangi makandra. Takru nanga bun fu wi Sranan, den ben prati. Efu foto ben e seki, den ben de na bradyari tu, efu foto ben abi rostu, dan den srefi tu ben kowru. Edi, na so a ben nen. Na mofo mi ben e kari en Basedi. Basedi ben de sneyri. A ben fin'fini.

Wan takru sortu kosokoso di no abi kaba a ben gwenti e kisi. Ala yuru wan pikin pisi tabaka ben e anga na en mofobuba. Mi ben e kari dati en ‘tabakaworon.’ Te a ben tan, dan a ben ari wan dampu fu na ‘lespeki tabaka.’ Nanga kosokoso a smoko e ari en srefi komopo na ini en gorogoro. En mofobuba di ben srapu leki na lanki fu wan udubaki, ben e lon wan pikinso tabaka watra. Dan so a ben e ari en baka anu pasa. En fesi ben dipi leki gronmarki pe pikinnengre prey. A ben gwenti tyari en wakatiki, fu di en wansey futu no ben de leki fa gado meki di fu tra sma. Ay, Edi! Tide yu no de moro, baya. Pe na ten go. Fa mi ben e si yu so krinkrin, tide mi no mu si yu moro.

Te mi papa Nelis ben friyari, furu sma no ben e kon. Wanwan kompe so, ben kan kon trus' ede pikinso. Ma es' esi den ben e ari pasi, bika mi papa no ben e taki tori. A ben e sidon fow en anu na ondro en kakumbe. Ma yu si, te Basedi ben doro, dan tori ben dray. Now den ben de fu lo pondo. Den ben e nati den neki nanga gindyabiri èn tesi wan mofo fiadu. Tranga sopi noyti ben e de, bika no dringi, no smoko, mi papa ben e du. ‘Mi moni na mi sopi èn mi wroko na mi smoko.’ Te den yonkuman fu wrokope yere na tori disi, dan den e lafu. Dati na wan bigiman srefsrefi. Basedi srefi ben e lafu tu nanga ala den tifi di blaka fu soso tabaka. Now a ben de na en yuru. Nanga wan lekti geme a ben e opo en tori.

Sipiman di ben e kon nay krosi, noyti ben e pay. Ala fa en uma ben owru-owru; toku den ben abi dek'ati e kon suku en. Wan leysi wan fu den bigiskin kel opo na en tapu fu en umapikin ede. Luku dyaso, Basedi grabu wan nefi, ma a no ben abi dek'ati, someki a so esi leki fa a ben kan, lon go kibri na baka wan ston peti. Di na man now - a no ben sabi na presi - dray en baka gi Basedi, dati now fringi na wakatiki naki a man. Nanga den wortu:

[p. 256]

[naar vertaling]

‘Kon, mi e go puru krasi gi yu,’ a kari en gari, opo na nefi fu priti na man poti na bonyogron. Na pôti matrosi ben lobi en libi, so meki a teki diafutu. So na tori dati kon kaba.

Wan tra tori baka na fu sma di a ben gwenti nay gi. Na tan a tan wan dey - a ben e nyan wan pisi sowtu lemki, bika korsu nomo ben broko en mofo èn tapu en tesi - suma e broko kon dati fruku mamanten: skowtu. SUKOWTU?! A ben weri wan pikin pisi blonsaka ondrobruku. Es'esi a weri en bruku, en flanel bosroko, en trekbanti èn wan gerigeri weti empi di no ben go na breki ete. Sito sito a ben abi fu go nanga Kowlader. San ben pasa so dan? We, wan sma ben tya krosi fu kon nay wan trowpaki. A ben si taki na krosi ben furu, ma nanga en ay tapu na ‘wenste’ di a ben e go meki, a no si taki na krosi ben fufuru!

Edi gi tori, te a gi tori fa sma suku fu wisi en nanga moni. Ay, ma a no waka leki fa na frufruktu ben prakseri! Koloku fu Edi, a ben abi wan papamoni na ini en portumoni èn fu di leti na fesi a ben bay lemki fu puru nanga asisi na smeri di ben kon tay fasi na en ondro-anu, na eri wroko pori. A ben de so srefi taki na takru yeye mandi. Fa na man e langa na moni so, so en anu tan fasi.

Ondrofeni tori ben e lolo go lolo kon te wan sani fu neygi yuru. Dan Basedi ben e teki en felt-ati, nanga en wakatiki fu suku osopasi. Te tra yari baka, nanga gado wani.

Te neti ben tapu, den bigisma fu mi ben e dribi den tu sturu di den ben abi go na wan sey. Te sribi ben kiri mi, dan frukufruku papaya ben abi fu bradi. Mi no ben kan tan arki den betiyesi tori fu Basedi, bika na bigisma no ben lobi te pikinnengre mofo e warsi na ini en tori efu den bradi den yesimama e arki. Yu! Dorfu ben waki en leki paderij. Wan klapu ben sari yu! Ma mi dati a no ben kan fasi, mi papa ben sa sorgu fu dati. Mi no ben kan sidon arki, so mi ben e didon. Te na yuru ben doro, mi ben kan yere na wakatiki e gwe. Tikó ... tikótikó ...! Leki te yorka e prey mormo na neti. Tikó ...! tikó ...!

Dey na fesi mi ben e dren kaba taki so wan man e go kon. Na neti dati mi pikinnengre tonton e stampu nanga tori. Ma tan mi ben

[p. 258]

[naar vertaling]

kan so, dan mi ben kan yagi en gwe. Te a ben opo mi, mi ben e kofu ala en fesi, kofu ala en fesi, kofu en ... te a no ben abi ay moro, no noso, no mofo. Sma no ben mu sabi en moro, bikasi en wawan ben de mi papa mati, en wawan ben sabi fu puru mi papa na mi anu. Na a neti dati, mi no ben e sribi bun. Mi ben fasandruku.

Bakaten srefi, mi ben e kon kweki wan prakseri fa mi kan meki na eri tori kon na wan kab