Skiplinks

  • Tekst
  • Verantwoording en downloads
  • Doorverwijzing en noten
Logo DBNL Ga naar de homepage
Logo DBNL

Hoofdmenu

  • Literatuur & taal
    • Auteurs
    • Beschikbare titels
    • Literatuur
    • Taalkunde
    • Collectie Limburg
    • Collectie Friesland
    • Collectie Suriname
    • Collectie Zuid-Afrika
  • Selecties
    • Collectie jeugdliteratuur
    • Basisbibliotheek
    • Tijdschriften/jaarboeken
    • Naslagwerken
    • Collectie e-books
    • Collectie publiek domein
    • Calendarium
    • Atlas
  • Periode
    • Middeleeuwen
    • Periode 1550-1700
    • Achttiende eeuw
    • Negentiende eeuw
    • Twintigste eeuw
    • Eenentwintigste eeuw
Un selekshon di palabra i ekspreshon. Deel 2 (1974)

Informatie terzijde

Titelpagina van Un selekshon di palabra i ekspreshon. Deel 2
Afbeelding van Un selekshon di palabra i ekspreshon. Deel 2Toon afbeelding van titelpagina van Un selekshon di palabra i ekspreshon. Deel 2

  • Verantwoording
  • Inhoudsopgave

Downloads

PDF van tekst (1.14 MB)

Scans (17.64 MB)

ebook (3.32 MB)

XML (0.15 MB)

tekstbestand






Genre

sec - taalkunde

Subgenre

non-fictie/naslagwerken (alg.)


© zie Auteursrecht en gebruiksvoorwaarden.

Un selekshon di palabra i ekspreshon. Deel 2

(1974)–Pierre Lauffer–rechtenstatus Auteursrechtelijk beschermd

Vorige
[pagina 64]
[p. 64]

Apendise

Kontrakshon, apókope, graduashon, agregashon, sinalefa

1. Apókope nos ta mira den kaso di:

Paso' (pasobra) Añ' (aña)
Paki' (pakiko) Sa' (sabi)
Mane' (manera) Tem' (tempu)
Ki' (kiko)  

Na fin di un palabra un o mas lèter ta kai afó. Na lugá di e lèter(nan) ku a kai afó, nos ta buta un apostròf.

Nota: Den kaso di ‘tem’ mester observa ku na takitaki tambe tin ‘ten’ (derivá di ‘time’. Di moda ku kisas ‘tem’ no ta netamente apókope di ‘tempu’ ma simplemente di e mes origen ingles.

 

2. Den union di dos palabra nos sa haña kontrakshon:

E t'ei (ta ei) t'ami (ta ami)
Mir'e (mira e) t'abo) ta abo)
M'a (mi a) bai p'e (pa e)
B'a (bo a) tende l'e (lo e)
S'e (si e) bini t'aworo (ta aworo)
T'asina (ta asina) t'e (ta e)

3. Tabata por bira ta'ta o ta'a

Tabatin por bira ta'tin

 

4. Sinalefa (dos vokal ta dirti den otro) ta: reunion den un solo sílaba di e último vokal di un palabra i e promé vokal dje siguiente.

Den e siguiente ehempelnan di kontrakshon nos mester mantene tantu pusibel e forma kulto, ke men:

kask'i palu (kaska di)

kokol'i funchi (kokolo di)

 

Pero banda di e forma kulto nos por tende tambe mashá hopi be kontrakshon di e siguiente maneronan:

a - i - e: Kask'e palu (kaska di)
o - i - e: Kokol'e funchi (kokolo di)
e - i - i: ded'i pia (dede di)
u - i - i: suk'i dou (suku di)
i - i - i: Ninich'i Kalitu (ninichi di)
a - u - o: Est'un kaso tristu (esta un) (est'on).

Ora e aksènt ta riba e último sílaba nos ta skibi:

Raská 'i sumpiña (raská di)
Doló 'i djente (doló di)
Sintí 'i hende (sintí di)
[pagina 65]
[p. 65]

5. No tin espasio den kaso di:

sak'i plaka (saku di)
ko'i kèns (kos di)
buk'i misa (buki di)
blek'i lechi (bleki di).

Pero tin espasio den:

kas 'i tabla
stèl 'i wea
dak 'i panchi
brel 'i solo

6. Den e kasonan menshona bou di No. 4 nos no por bisa ku tin sinalefa, pasobra e dos vokalnan no ta djis tras di otro.

Algun kaso di sinalefa ta: Bandabou (banda abou) Bandariba (banda ariba).

Tur e ehempelnan menshona bou di No. 2 ta sinalefa.

 

7. Nos ta uni dos palabra i skibi: dunami, dunabo, dun'e pero: duna nos, duna boso, duna nan.

Den union di tres palabra:

dunamie (dunami'e) (duna ami e)
dunab'e (duna abo e)
dunele (duna e e) (Tuma nota ku aki tin dos komplemento!!)

Paga tinu: Skibié, batié, kinipié (aki no tin elishon di ningun lèter).

 

8. Graduashon

Sigun nos ta papia mas purá, nos ta haña e kaso di graduashon:

For di mainta, for 'i mainta, fo'i, fe'i, f'e.

Un tou di, un tou 'i, un to'i, un te'i, un t'e.

E ta bai kas, e t'ai kas, e te'i kas, e t'e kas.

[pagina 66]
[p. 66]

9. Nos ta agrega un lèter:

Mi ta bai kuné (ku e)
Ki mi tin kunes (ku es)
E ta di dje (di e)
El a bisami (e a)

10. Paga tinu!

Mi n' ta bai (aki ‘o’ so a kai afó di ‘no’).

Ayera mi n' kome (mi no a) (den e kaso aki ‘o’ i ‘a’ a kai afó.

 

11. Ele

Si tin dos komplemento (direkto ku indirekto) nos por uza ‘ele’ (aki ‘l’ ta DRENTA ENTRE DOS ‘E’ PA FLUIDES(.

M'a bisa Djo e notisia (Djo ta ún, notisia ta e otro kompletamento). Ke men ku aki nos por uza: M'a bisele.

Pero no por uza ‘M'a mirele’. (aki tin un komplemento so. Ken men ku mester bisa ‘M'a mir'e’.

Nota: Den kaso di poesia naturalmente e poeta tin su lisensia poétiko pa uza ‘ele’, pa mantene ritmo. Komo regla sinembargo ta bon si nos uza ‘ele’ únikamente den kaso ku tin dos komplemento.

 

12. Den pronunsiashon ‘di aki’ ta zona ‘djaki’

‘di awe’ ta zona ‘djawe’

‘di aden’ ta zona ‘djaden’.


Vorige

Footer navigatie

Logo DBNL Logo DBNL

Over DBNL

  • Wat is DBNL?
  • Over ons
  • Selectie- en editieverantwoording

Voor gebruikers

  • Gebruiksvoorwaarden/Terms of Use
  • Informatie voor rechthebbenden
  • Disclaimer
  • Privacy
  • Toegankelijkheid

Contact

  • Contactformulier
  • Veelgestelde vragen
  • Vacatures
Logo DBNL

Partners

Ga naar kb.nl logo KB
Ga naar taalunie.org logo TaalUnie
Ga naar vlaamse-erfgoedbibliotheken.be logo Vlaamse Erfgoedbibliotheken