Skiplinks

  • Tekst
  • Verantwoording en downloads
  • Doorverwijzing en noten
Logo DBNL Ga naar de homepage
Logo DBNL

Hoofdmenu

  • Literatuur & taal
    • Auteurs
    • Beschikbare titels
    • Literatuur
    • Taalkunde
    • Collectie Limburg
    • Collectie Friesland
    • Collectie Suriname
    • Collectie Zuid-Afrika
  • Selecties
    • Collectie jeugdliteratuur
    • Basisbibliotheek
    • Tijdschriften/jaarboeken
    • Naslagwerken
    • Collectie e-books
    • Collectie publiek domein
    • Calendarium
    • Atlas
  • Periode
    • Middeleeuwen
    • Periode 1550-1700
    • Achttiende eeuw
    • Negentiende eeuw
    • Twintigste eeuw
    • Eenentwintigste eeuw
Kuenta pa kaminda (2010)

Informatie terzijde

Titelpagina van Kuenta pa kaminda
Afbeelding van Kuenta pa kamindaToon afbeelding van titelpagina van Kuenta pa kaminda

  • Verantwoording
  • Inhoudsopgave

Downloads

PDF van tekst (1.11 MB)

Scans (0.37 MB)

ebook (2.81 MB)

XML (0.22 MB)

tekstbestand






Genre

proza

Subgenre

verhalen


© zie Auteursrecht en gebruiksvoorwaarden.

Kuenta pa kaminda

(2010)–Pierre Lauffer–rechtenstatus Auteursrechtelijk beschermd

Vorige Volgende
[pagina 69]
[p. 69]

Laba morto

Shosho a dal su último hap, sera wowo i drenta su soño eterno.

‘El a muri, Dorna’, Elenita a bisa su amiga, ku a sinta huntu kuné, sperando e último momentu di Shosho su bida riba mundu. ‘Bo ta bai buska Ma Tencha pa laba morto?’

Domatilia di ku ta bon. Pero ora el a lanta for di su stul, el a keda wak e kurpa flaku di Shosho drumí riba e kama di pushi riba suela den kamber. Domatilia a gloria su kurpa i sali bon purá, pa bai buska e labadó di morto.

Nacho ku Cerilio, dos amigu di shap di Shosho, tabatin basta ratu sintá riba banki dilanti di nan kas, un dosshen meter for di Shosho su kas, sperando e notisia. Asina nan a weta Domatilia na kareda, Nacho a dal un gritu: ‘O, Domatilia! Shosho a muri?’

‘Si. Awor ei’, Domatilia a kontestá den kareda.

Un ratu promé Cerilio a konta Nacho kon dòkter a bisa ku Shosho no ta wanta muchu mas. ‘Bo ta komprondé, Nacho’, e di, ‘si nos keda sinta warda aki dilanti di kas, anto nos ta e dos promé pa kondoler Elenita. E ora ei sikiera nos por dal e último beter riba Shosho su kustia.’

‘Porfin el a bai sosegá’, Cerilio a suspirá. ‘Laga nos ban mesora.’ Bon purá nan a lanta i kamna bai na e kas di nan amigu difuntu.

‘Ai, Nacho’, Elenita a kuminsá yora asina e dos amigunan a drenta kas. ‘Shosho a bai laga nos, Cerilio, bo bon amigu a bai sosegá.’ E dos gatieronan tabata sa masha bon ku Elenita su lágrima tabata puru komedia. Pasobra nunka di su bida Elenita a gosa di Shosho. Ta den shap Shosho sa biba. Pero komo kustumber ta eksigí kompashon, nan tur dos a pone kara masha tristu i brasa e viuda.

‘E tabata un bon mucha hòmber’, Nacho a opiná.

‘Un bon hende di bèrdè’, tabata Cerilio su komentario.

Nan a kai sinta patras den komedor ku kara masha solèm, miéntras diferente bisiña a kuminsá drenta. Kada un tabata

[pagina 70]
[p. 70]

dal un tiki yorá i Elenita tambe tabata kontestá ku poko yoramentu.

Den esei nan a tende Domatilia ta grita: ‘Elenita, Ma Tencha no ta na kas. Nan di ku el a bai Punda. Ta kon ta hasi awor?’

Nacho a pusha Cerilio ku su kokoti di man i bis'é den su orea: ‘Bru, ta esaki ta nos chèns. Mi ta bisa Elenita ku nos ta laba Shosho su morto.’

‘Pero bo sa ta kon antó?’, Cerilio a puntr'é.

‘Masha fásil’, Nacho a splik'é. ‘Mi ta feks e tánkatan. Wak bo ta mira.’ Cerilio su kara a keda manera un pregunta. Pero Nacho a lanta bula ku brio i yama Elenita.

‘Ele, tende un kos akí’, el a kuminsá ku kara serio. ‘Bo no tin mester di preokupá. Cerilio ku mi ta laba morto di nos amigu. Nos ta drech'é nèchi pa bo. Nos a yega di hasi e kos ei vários be kaba. I di mes bo ta spar e plaka pa Ma Tencha.’

Elenita a keda weta Nacho ku kara poko straño. Pero despues el a kalkulá ku e dos amigunan lo por laba morto di bèrdè. E di: ‘Ta bon antó. Tur kos ta den kamber, banda di Shosho.’

‘Pero... Ele...’, Nacho a sigui ku masha kuidou, ‘ora bo ta hasi e sorto di trabou akí... eh...’

‘Sí. Mi sa’, Elenita a kontestá, ‘mi ta komprondé. Bou di kama tin sinku bòter di ròm ku m'a kumpra pa hendenan ku bini morto. Kue algu for di un bòter.’

Nacho su wowonan a kuminsá lombra. El a kue Cerilio su brasa tene, lastr'é bai kuné den kamber. Asina nan a drenta, nan a dal porta di kamber sera. ‘E ta morto sigur?’, Cerilio a puntra Nacho ku stèm tur temblá, ora el a mira Shosho drumí ku boka habrí.

‘E ròm, Cerilio. E ròm promé ku tur kos’, Nacho a duna komando. ‘Shosho ta tira dou den fièrnu masha ora kaba. Kue un bòter di ròm pa nos, sino mi no ta muf.’

Cerilio a sambuyá bou di e kama i bini afó ku un bòter. Nacho a rank'é for di su man i habrié bon purá. ‘Pokopoko, Nacho’, Cerilio a avis'é, ‘kòrda lèk algun gota na suela pa

[pagina 71]
[p. 71]

difuntunan promé. Sino nos mes ta muri.’ Nacho a spanta, laga un tiki ròm kore na suela i buta e bòter na boka.

‘E muhé a kumpra bon ròm’, Nacho a hari i seka su boka na su manga di bachi. ‘Tuma. Dal un bo tambe.’ Cerilio a bebe golos, i nan dos a yongotá banda di e morto.

‘Shosho a bira seku, bo n' ta haña?’, Cerilio a opservá.

‘Ora bo ta chupa ròm, bo mester kome bon’, tabata Nacho su komentario. ‘Ta esei Shosho no kier a komprondé. P'esei e animal a baster. Pero laga nos dal un mas promé ku nos kuminsá prepar'é.’

Cerilio tabata di akuerdo i nan a bolbe dal un boka grandi di ròm. Ma nan no a kuminsá ku Shosho. E bòter grandi tabata kishikí nan. I nan a sigui bebe golos. Despues di un kuart'i ora e bòter tabata na mitar.

‘Awor sí nos mester kuminsá pa kaba’, Cerilio a avisá su amigu. Kon ku nan a hasi nan kuenta, nan a kuminsá despues di un ratu ku preparashon di kadaver di nan amigu, manera nan tabata por. Ma nan tabata asina kañá, ku e trabou a kansa nan. Di moda ku djis despues tur dos tabata papa sodá. Nan a fòrsa, ranka, primi, te nan a logra hinka Shosho den su flus pretu. Pero kada be nan tabata kue e bòter kap un.

‘E demoño ta mas pisá ku m'a kere’, Cerilio tabata papia ku lenga pisá.

‘Kua pisá kiko?’, Nacho a rabia, ‘his'é bo pon'é para awor.’

‘Kon bo ke men? E ta dal abou.’

‘M'a bisa bo ku bo mester pone Shosho para den huki di kamber. Mi ke mira kon el a keda den su flus pretu. Hisa!’

Cerilio a pone man, tene e morto, pua, saka forsa, te ora el a haña Shosho pará den huki. Ku su man robes kontra di Shosho su pechu el a keda tene e morto, pa Nacho por mir'é.

Shosho su kabes a keda kologá riba su pechu. ‘E baina a keda tur afó’, Nacho a opina. ‘Bon mes. Laga bai numa.’ Cerilio a sera wowo pa e no mira i kita su man for di Shosho su pechu. E morto a dal abou, keda drumi tur trosé na suela.

‘Bo ta dal un mas?’ Nacho a puntra Cerilio.

[pagina 72]
[p. 72]

‘Laga bin’, Cerilio a hari, ‘nos ta dal e riba Shosho su felisidat den tur eternidat.’ Nan a kaba e bòter i kuminsá na di dos.

Mei ora despues, ora algun hòmber a drenta ku e kaha den kamber, nan a haña Nacho ku Cerilio ta drumi ronka banda di Shosho. Kada un tabatin un brasa tirá rondó di kurpa di nan amigu difuntu.


Vorige Volgende

Footer navigatie

Logo DBNL Logo DBNL

Over DBNL

  • Wat is DBNL?
  • Over ons
  • Selectie- en editieverantwoording

Voor gebruikers

  • Gebruiksvoorwaarden/Terms of Use
  • Informatie voor rechthebbenden
  • Disclaimer
  • Privacy
  • Toegankelijkheid

Contact

  • Contactformulier
  • Veelgestelde vragen
  • Vacatures
Logo DBNL

Partners

Ga naar kb.nl logo KB
Ga naar taalunie.org logo TaalUnie
Ga naar vlaamse-erfgoedbibliotheken.be logo Vlaamse Erfgoedbibliotheken